Da li vaša beba ima crvene pečate na koži (najčešće su to šake, laktovi, lice i kolena), te konstantan svrab, upalu, osip i češanje? Ako je to slučaj, postoji velika šansa da se radi o ekcemu ili atopijskom dermatitisu kod beba.
Iako ovo stanje kože nije zarazno i relativno je često, može izazvati puno stresa kod roditelja ali i nelagodnosti za bebu.
Stoga, evo najbitnijih informacija koje roditelji treba da znaju o atopijskom dermatitisu i ekcemu koji se javlja kod beba, te lečenju i ublažavanju svraba kod vašeg mališana koji pati od problema atopične kože.
Šta je atopijski dermatitis?
Hronično stanje koje pogađa oko 15-20% dece i 1-3% odraslih na celom svetu. Kako zna biti nasledan, češće se pojavljuje među bebama sa porodičnom istorijom alergija, ekcema i astme.
Obično se javlja između drugog i četvrtog meseca starosti kod beba. Može se pojaviti i nešto kasnije, na primer kod dvogodišnjaka, ali to je ređi slučaj. Oko 80% obolelih slučajeva od atopijskog dermatitisa registrovano je tokom prve godine života.
Osip se uglavnom pojavljuje na koži glave i lica kod beba. Nešto je češći kod devojčica ali i dece sa porodičnom istorijom alergija.
Koji su simptomi atopijskog dermatitisa kod beba?
Bebina koža bi trebala biti sasvim meka i nežna. Ako to nije slučaj i koža ostaje izuzetno suva i gruba iako je redovno mažete i hidrirate, te se na nekim mestima koža počinje ljuštiti, moguće je da je u pitanju ekcem ili atopijski dermatitis.
Crveni pečati na licu, te kasnije na kolenima i laktovima su jedni od glavnih simptoma atopijskog dermatitisa. Prilikom upale, dolazi do curenja iz nekog od pečata.
Ostali simptomi mogu biti crvenilo i toplina na upaljenim područjima kože, te područja na koži koja izgledaju kao herpes na usnama (groznica) ili beba može imati i probleme sa spavanjem.
Naravno, uvek je potrebno posavetovati se sa lekarom i izbegavati donošenje zaključaka pre pregleda i konsultacije!
Da li je prevencija atopijskog dermatitisa moguća?
Kako dr Lawrence Gibson, profesor dermatologije, objašnjava – ne postoji siguran način da se spreči pojava ekcema ili atopijskog dermatitisa kod beba. Međutim, danas se preporučuje rana nega od rođenja, te će bebi uveliko pomoći i to što njenu kožu održavate hidriranom.
Naročito kod beba čija koža još uvek nije obolela, ali imaju genetsku predispoziciju za nastanak atopijskog dermatitisa (roditelji koji su patili ili pate od istog problema).
Možete nanositi kremu, mast ili losion najmanje dva puta dnevno, na primer prilikom menjanja pelena. Kada isprobavate novu hidratantnu kremu, prvo je testirajte na maloj površini bebine kože kako biste bili sigurni da je dobro podnosi.
Neki dokazi podržavaju i ideju da se rizik od ekcema kod beba može smanjiti dojenjem i uzimanjem probiotika tokom trudnoće i tokom dojenja.
Takođe možete pomoći u sprečavanju tako što ćete izbegavati iritante – na primer neprijatne tkanine i jake sapune, kao i ekstremne temperature.
Dijagnostika i lečenje atopijskog dermatitisa kod beba
Nikada ne smete dijagnozu donositi na svoju ruku, niti uzimati bilo kakve lekove bez lekarskog pregleda i konsultacije. Posetite svog lekara odmah ako primetite bilo kakve rane naznake kožne infekcije, naglu promenu i pogoršanje ekcema, ili ako dete ne reaguje na dosadašnju terapiju, te nema vidnog poboljšanja.
Takođe treba znati da za atopijski dermatitis ne postoji lek, već se terapija sastoji od suzbijanja eritema (crvenila), nege kože i generalnog jačanja bebinog organizma kroz ishranu (vitamini, omega 3 masne kiseline, gama linoleinska kiselina).
Ipak, važno je napomenuti da kod najvećeg broja dece koja pate od ekcema i atopijskog dermatitisa, stanje počne da se poboljšava negde u petoj ili šestoj godini života, te vrlo često i nestaje s godinama!
Ako vaše dete ima problem sa ekcemom ili atopijskim dermatitisom, najgore što možete da uradite jeste da čekate da prođe samo od sebe. Potražite stručnu pomoć i vaš lekar će vam detaljno objasniti proces terapije, te je potrebno obratiti mu se što pre kako bi beba započela lečenje.
Kako pomoći deci koja pate od atopijskog dermatitisa, uz osnovnu terapiju koju je prepisao lekar?
Evo šta možete učiniti kako biste mališanima koji se muče sa ovim problemom olakšali svakodnevni život:
Deca treba da se kupaju ili tuširaju kratko i to u toploj (ne vrućoj) vodi. Pritom je važno koristiti blage sapune bez mirisa ili sredstva za čišćenje bez sapuna.
Preporučuju se i uljane kupke koje su namenjene suvoj i osetljivoj koži, te koži koja je sklona ekcemu ili atopijskom dermatitisu, kao i hidratantne emulzije koje štite kožu, regenerišu njen prirodni zaštitini sloj i čuvaju vlažnost.
Nošenje meke odeće u kojoj koža „diše“, poput one napravljene od pamuka je takođe preporučljivo. Vuna ili poliester mogu biti previše grubi ili iritantni.
Takođe, neka detetovi nokti budu kratki kako biste sprečili ogrebotine na iziritiranim delovima kože koja će svrbeti dete. Pokušajte i navesti dete da nosi udobne, lagane rukavice u krevet, ako je češanje tokom noći problem.
Deca treba da piju puno vode koja kožu održava hidriranom, te njihovu kožu redovno treba hidrirati odgovarajućim kremama.
Neizmerno ćete pomoći detetu i ako se rešite alergena u svom domaćinstvu, te izbegavate druge alergene, poput polena, plesni i duvanskog dima.
Stres, pored ostalih stvari, takođe može pogoršati ekcem. Pomozite detetu da pronađe načine za rešavanje stresa, kroz igru, razgovor ili neku drugu aktivnost.